Kolekcija: Dijamant

Boja	bezbojna, žuta, smeđa; rijetko zelena, plava i crna
Tvrdoća	10
Gustoća	3,51 g/cm3
Kemijski sastav	C, kristalizirani ugljik 99,5%
Indeks loma svijetlosti	2,417-2,419
Disperzija	0,25
Nalazišta	Južna Afrika, SAD, Indija, Brazil, Bocvana, Australija, Angola, Zair, Rusija, Namibija

 

DIJAMANT - je po kemijskom sastavu kristalizirani ugljik (C) nastao u procesu nastajanja našeg planeta, gdje se na velikim dubinama ispod površine pod utjecajem velikih pritisaka i temperatura kristalizirao ugljik. Kao prirodni materijal najbolji je vodič topline, najtvrđi je materijal te je tvar s najvećom optičkom gustoćom i najvećim indeksom loma svjetlosti. Ime dijamant potječe od grčke riječi "adamas" što znači nesalomljiv i pogodan je naziv za taj općenito najtvrđi materijal koji se može naći u prirodi. Većinom je bezbojan ili lagano žućkast ali ga se povremeno može naći i u drugim bojama, zelenoj, plavoj, crnoj i rijetkoj crvenoj boji. Zbog svojih svojstava dijamant se može koristiti u mnogim granama industrije: medicina, istraživanje svemira, optika, naftne bušotine.
Unatoč tome što je najtvrđi mineral u prirodi dijamant je dosta krhak i treba posvetiti veliku pažnju od slučajnih udaraca kod njegovog ugrađivanja. Neosjetljiv je na kemijske reakcije, ali vrlo visoke temperature mogu oštetiti površinu brušenog dijamanta.
Zbog dobrih optičkih efekata, najveće tvrdoće, te svoje rijetkosti, smatra se kraljem dragog kamenja koji se upotrebljava kao ukras još od davnina. Brušenjem obrađen dijamant se ističe sjajem, blistavošću, čistoćom i jedinstvenošću koji su određeni čimbenicima pod imenom "4C" koji su poznati kao nezaobilazna klasifikacija dijamanata:CUT (brušenje) + COLOR (boja) + CLARITY (čistoća ili jasnoća) + CARAT (masa)

Brušenje (CUT) dijamanata je proces koji određuje koju će količinu svijetla i kako dijamant reflektirati. Kvaliteta brušenja dijamanta od velike je važnosti jer ima najveći utjecaj na sjaj, živost i blistanje kamena. Najcjenjenije i najzatupljenije je BRILIJANTNO brušenje, što znači da je dijamant brušen u 58 pažljivo i pod određenim kutom obrađenih ploha (faseta) koje dijamantu daju maksimalan sjaj, toplinu i fascinantnu ljepotu. Manje od jedan posto svjetskih dijamanata brušeno je po idealnim proporcijama. Razlog je taj što se velik dio originalnog nebrušenog dijamanta tada žrtvuje kod brušenja, ponekad i do 50% od njegove originalne težine. Osim brilijantnog brušenja koriste se još i brušenja u obliku pravokutnika (OVAL), smaragda (EMERALD), srca (HEART), suza (PEAR), (MARQUIS) i dr. 

Ovo su osnovni oblici brušenja dijamanata:

Ovo skica prikazuje proporcije idealno brušenog briljanta:

Boja (COLOR) je najvažnija karakteristika dragog kamena i jedan je od ključnih faktora u određivanju vrijednosti dijamanata. Kod same klasifikacije dijamanta termin boje i njena gradacija ne odnosi se na sve boje, nego samo na takozvanu "žutu seriju" tj. bezbojne i žućkaste dijamante kakvi se u prirodi najčešće nalaze. Dijamanti ostalih boja, gdje intenzivne fancy boje predstavljaju prednost, su jako rijetki i nemaju svoju određenu gradaciju nego je vrijednost boje individualna. Kod određivanja boje dijamanata u nas se najčešće koristi standard GIA (Gemological Institute of America). U upotrebi se nalazi vrlo precizna ljestvica, sastavljena je po abecednom redu, počevši od slova D pa sve do Z, gdje slovo D označava bezbojni i najkvalitetniji, a Z najžućkastiji dijamant.

Ovo je samo ilustrativan prikaz boja po GIA i ne mora biti nužno točan:

Čistoća (CLARITY) dijamanta ocjenjuje se analizom unutarnjih defekata tvz. inkluzija (inclusions) u kamenu i njegovih površinskih oštećenja (blemishes). Skoro svi dijamanti u sebi sadrže male tragove nekristaliziranog ugljika, nekih drugih kristala ili pukotina. Te karekteristike određuju čistoću, koja ujedno služi i za identifikaciju dijamanta budući da dva kamena ne mogu imati iste inkluzije na istome mjestu te tako čine svaki dijamant jedinstvenim. Nečistoće postoje u većini dijamanata ali nisu vidljive prostim okom. Besprijekoran dijamant (vrlo rijedak i izuzetno skup) nema apsolutno nikakvih tragova.

Gemological Institute of America - GIA - propisao je internacionalno prihvaćen sljedeći standard o čistoći: 

FL	Flawless (FL) -  Vještom ocjenjivaču nisu vidljive inkluzije pod povećanjem od 10x
IF	Internally Flawless (IF) - Vještom ocjenjivaču nisu vidljive inkluzije pod povećanjem od 10x
VVSI	Very, Very Slightly Included (VVS1 and VVS2) - Vještom ocjenjivaču teško uočljive inkluzije pod povećanjem od 10x
VS1 - VS2	Very Slightly Included (VS1 and VS2) - Inkluzije otežano uočljive vještom ocjenjivaču pod povećanjem od 10x
SI1 - SI2	Slightly Included (SI1 and SI2) - Inkluzije uočljive vještom ocjenjivaču pod povećanjem od 10x
I1 - I3	Included (I1, I2, and I3) - Vještom ocjenjivaču su očite inkluzije pod povećanjem od 10x i mogu blago utjecati na prozirnost i sjaj dijamanta

Važno je znati da kod svih stupnjeva čistoće od FL do SI2 - golim okom nisu vidljive inkluzije, oštećenja ili onečišćenja i praktično ne utječu na sjaj i prozirnost dijamanta.

Težina/masa (CARAT) je najlakše uočljiv faktor u određivanju vrijednosti dijamanta. Jedinica za težinu dijamanta je karat (ct) = 0,205 grama, te se još standardno dijeli na 100 dijelova, tako da je najmanja jedinica 0,01 karat. U zadnje vrijeme pojavljuju se i sitnije podjele, pa tako i težine od 0,005 karata, ali samo kod onih najmanjih dijamanata. No treba napomenuti da se izraz karat koristi osim kod kamenja, i kod zlata. No tu ima drugčije značenje, jer tu označava količinu čistog zlata u zlatnoj slitini.

Certifikat je izvješče o klasifikaciji dijamanta. Ima za cilj potvrditi čistoću dijamanta i vrednovati svaku od važnih osobina koje utječu na kvalitetu, ljepotu, težinu, dakle samim tim i na vrijednost istog. Kod nas uza svaki kupljeni dijamant dobivate certifikat u kojemu se nalazi podaci o njegovoj kvaliteti, njegova težina, brušenje, čistoća i boja, kao i podatak o finoći zlata u kojega je dijamant ugrađen.