Kolekcija: Zlato

Simbol elementa "Au" dolazi od latinskog naziva za zlato - "aurum". Nosi naziv "plemeniti metal" jer je kemijski vrlo postojan, tj. otporan prema djelovanju vode i većine kiselina, a ne oksidira ni pri visokim temperaturama. Zbog velike gustoće po redu je peti najteži prirodni element. 1 kg zlata odgovara kugli promjera 2r = 4,6 cm ili kocki brida a = 3,7 cm.
U elementarnom stanju zlato je plemeniti metal žute boje i jakog sjaja, mekan i vrlo rastezljiv. Zbog svoje mekoće čisto zlato se ne koristi u izradi nakita već se zlato legira s raznim materijalima u različitim omjerima koji na taj način pojačavaju njegovu tvrdoću ne umanjujući njegov sjaj ali utječu na njegovu boju.
Čistoća zlata odnosno sadržaj zlata u legurama određuje se danas u promilima, poštujući pritom staru tradiciju izražavanja u karatima.
Na hrvatskom tržištu nakit se uglavnom izrađuje iz 14 karatnog zlata (čistoća 585, to znači da u sebi sadrži 58,5% masenog udjela čistog zlata, a ostatak su drugi metali, najčešće bakar, srebro i paladij) te po narudžbi iz 18 kta. zlata (čistoća 750).
Također većina filigranskog nakita kod nas se izrađuje od 18 karatnoga nakita.
U zapadnoj Europi prevladava nakit izrađen od 18 karatnog zlata, u Arapskim zemljama koriste 20 kt, u Engleskoj, i Kanadi i Australiji najčešće koriste i 10 kta, dok u Njemačkoj u najvećoj mjeri proizvode 8 karatni nakit (čistoća 333).
Danas su uobičajene legure zlata sa srebrom i bakrom za žuto zlato, ili sa paladijem za bijelo zlato, te legura zlata i bakra za crveno ili rose zlato, trenutno u europi jako popularno.
Zlato je vrlo često u elektronici zbog njegove otpornosti prema koriziji, za razliku od srebra i bakra koji podliježu koroziji te zato predstavljaju rizik u pogledu sigurnosti.

Unca je najčešća jedinica mase koja se koristi kod određivanja cijena zlata na burzi, odgovara masi od 31,103 grama.